Savjeti
4 pametne ideje što možete učiniti u 30 minuta za svoje zdravlje
Napokon počnite vježbati
Napokon odlučite i pokrenite se. Razna znanstvena istraživanja potvrđuju činjenicu da je potrebno barem pola sata da bi vježbanje izazvalo pozitivne transformacijske efekte. Odvojite za tjelovježbu najmanje 3 puta tjedno po barem 30 minuta, a u ostalo vrijeme budite aktivni na bilo koji drugi način: hodajte na posao, idite stubama umjesto dizalom, prošećite psa. Postići dobru formu je teško, održavati postignuto stanje lakše, a izgubiti postignuto je najlakše. Pad forme započinje već nakon 2 tjedna neaktivnosti.
Izbacite s jelovnika slatkiše, slanu hranu, gazirana pića
Korak po korak počnite u svoj dnevni jelovnik uvoditi zdrave namirnice, a izbacivati one koje ne čine dobro vašem zdravlju. Za početak možete smanjiti količinu soli i šećera u hrani. Konzumiranje prevelikih količina soli može opasno ugroziti zdravlje, povećava rizik za obolijevanje od kardiovaskularnih bolesti, posebno je pogubno za zdrav rad srca, no liječnici upozoravaju da je isto tako opasno i za mozak. Čovjek ne bi smio pojesti više od pet grama soli dnevno, a Hrvati u prosjeku pojedu tijekom dana, kroz razne obroke, između 10 i 15 grama. Slično je i s šećerom. Prosječan Hrvat dnevno unese čak 165 g šećera u raznim oblicima, a stručnjaci preporučuju dnevni maksimum od 60 grama...
Smanjite stres
Fizički i psihički stres mogu dovesti i do razvoja ozbiljnih bolesti, a štetne posljedice djelovanja stresa, pogotovo kroničnog, odražavaju se na svakm organu i svim tjelesnim funkcijama. Stoga, šećite, pišite, planinarite... nađite najbolji način za stres free život. Samo 30 minuta za yogu ili meditaciju dnevno učinit će čudo za vaše zdravlje.
Testirajte se
Zbog užurbanog načina života često zanemarujemo znakove upozorenja organizma i često premalo brinemo o svom zdravlju. Ono što možete učiniti brzo, jednostavno i pouzdano je testirati se Veroval® testovima. Proizvodi za samotestiranje Veroval® jednostavni su za rukovanje i pružaju pouzdane rezultate u roku od nekoliko minuta.
Vodič
Ove je preglede dobro napraviti barem jednom godišnje
Potrebne rutinske kontrole zdravlja trebate obavljati i onda kad ste najzdraviji i kad se osjećate najbolje, a ne tek kad vas stisne neki problem. Donosimo vodiče kroz preglede koji bi morali obaviti barem jednom godišnje.
Danas, u doba kad medicina raspolaže izuzetno temeljitim i savršeno preciznim dijagnostičkim metodama, poznata stara izreka "bolje je spriječiti nego liječiti" točnija je nego ikada. Sve savršenije i preciznije metode pregleda omogućavaju pravovremenu, odnosno ranu dijagnozu, koja pak omogućava da se što ranije počne s preventivnim liječenjem koje je često vrlo učinkovito čak i kod jako teških bolesti. Redovito obavljati sve potrebne rutinske kontrole zdravlja u prijevodu znači da ih trebate obavljati i onda kad ste najzdraviji i kad se osjećate najbolje, a ne tek kad vas stisne neki problem.
Za mlade do 20 godina
S posebnim pregledima koji su različiti za svaki spol, odnosno ginekološkim za žene i androloškim za muškarce, treba započeti već od 18. godine života. Uz to, liječnik opće prakse eventualno može osobu uputiti i na analizu krvi, te u slučaju postojanja sumnjivih simptoma na neke specijalističke preglede.
Kod ginekologa
Ukoliko ne postoje posebni problemi, za žene koje su započele spolni život preporučuje se ginekološki pregled svake godine. Pregled ultrazvukom je potreban radi ocjene stanja jajnika, maternice i endometrija, a može se izvesti abdominalnom sondom ili transvaginalno. Redovni ginekološki pregled obuhvaća i Papa test ili cervicalno-vaginalni bris koji služi za otkrivanje tumora vrata maternice, odnosno kako bi se eventualne anomalije stanica otkrile u početnoj fazi, a trebale bi ga redovito obavljati sve spolno aktivne žene.
Ultrazvuk dojke
Primjenjuje se kod mladih žena čije je tkivo dojki pregusto da bi se mamografijom moglo temeljito pregledati, a koristi se i kako bi se utvrdilo da li je već postojeći čvorić krut ili ispunjen tekućinom (cista). U periodu od 20. do 30. godine života pregled se obavlja svake druge godine.
Okulistički pregled
Ako osoba nema refrakcijske anomalije vida (poput astigmatizma, kratkovidnosti ili dalekovidnosti, tj. hipermetropije), od 20. do 40. ili 45. godine ne mora odlaziti na okulističke preglede.
Od 30. do 40. godine
U ovom periodu života treba je obavljati svake godine, a posebno su važni slijedeći testovi:
Analiza krvi
Ukupan kolesterol, te zasebno HDL (takozvani „dobar“) i LDL (takozvani „loš“) kolesterol: ova pretraga je važna jer hiperkolesterolemija predstavlja rizični faktor za kardiovaskularne bolesti. Razina triglicerida, vrste masnoća čije promijenjene vrijednosti predstavljaju faktor rizika za kardiovaskularne bolesti, te bolesti jetre i gušterače. Koncentracija glukoze (šećera): ako je povišena, potrebno je obaviti dodatne pretrage kako bi se otkrilo eventualno postojanje dijabetesa.
Analiza mokraće
Treba je obavljati svake godine jer ta pretraga daje niz informacija o općem stanju zdravlja organizma, posebno o radu bubrega, mokraćnog mjehura i donjih mokraćnih putova.
Elektrokardiogram
Riječ je o pregledu kojim se bilježi rad srca u stanju mirovanja, a koji služi za otkrivanje eventualnih poremećaja u radu srca. Između 30. i 40. godine života treba ga obavljati svake tri godine.
Kod ginekologa i senologa
U dobi od 30. do 40. godine preporuèuje se ginekološki pregled (s Papa testom) svake godine. Za kontrolu zdravlja dojki potrebno je obaviti ultrazvuk koji je kod mladih žena bolji izbor nego mamografija jer omoguæava bolju vizualizaciju prsnog tkiva koje je u tim godinama obično gušće.
Ultrazvučni pregled trbuha
Tim se pregledom snimaju organi trbušne šupljine, poput jetre, bubrega, slezene, gušterače, žučnog mjehura, mokraćnog mjehura i organa genitalnog aparata, a služi za otkrivanje mnogih bolesti, od kamenaca i cista do tumoralnih formi. Treba ga obavljati svake dvije godine.
Mjerenje krvnog tlaka
Za osobe čije se vrijednosti krvnog tlaka povremeno približavaju gornjoj granici normale (85/130) ili koje u obitelji imaju slučajeve hipertenzije mjerenje tlaka je najbolji način kontrole stanja. To se može obavljati periodički kod liječnika opće prakse ili samostalno (jednom tjedno, ujutro i navečer, po mogućnosti u približno isto vrijeme), te zabilješke o izmjerenim vrijednostima dati na uvid liječniku.
Od 40. do 50. godine
I nakon 40 -te godine važno je obavljati sve preglede navedene za prethodnu dobnu skupinu (analiza krvi, analiza mokraæe, EKG, UZV pregled trbušne šupljine, mjerenje krvnog tlaka), uz napomenu da pregledi trebaju postati češći te im je potrebno pridodati još neke preglede.
Okulistički pregled
Funkcionalni poremećaj zbog kojeg se leća oka skrućuje što onemogućava jasnu sliku predmeta iz blizine naziva se prezbiopija, a javlja se otprilike nakon 45. godine života. Riječ je o ne toliko velikom i zdravstveno opasnom problemu; rješava se nošenjem naočala.
Mamografija
Mamografija je rendgenski pregled dojki (RTG) koji omogućava rano otkrivanje tumora i drugih promjena na dojci koje su u tom stadiju premalene da bi se mogle napipati. Pregled može biti pomalo neugodan, nije štetan i traje desetak minuta. Mamografiju treba obavljati svake ili svake druge godine, ako je liječnik tako odredio.
Kompjutorizirana denzitometrija
Kompjutorizirana denzitometrija pretraga je kojom se dobivaju podaci o gustoći koštane mase i količini kalcija u određenom dijelu tijela. To je osnovni pregled za dijagnozu osteoporoze, degenerativne bolesti koju karakterizira gubitak kalcija iz kostiju i smanjenje koštane mase.
Test na fekalno okultno krvarenje
S godinama se povećava rizik od razvoja tumora debelog crijeva i rektuma, a zbog prevencije i pravovremenog otkrivanja te vrste tumora važno je jednom godišnje obaviti test na fekalno okultno krvarenje. Ako se pregledom otkriju tragovi krvi u stolici, liječnik će uputiti pacijenta na dodatne pretrage, primjerice, kolonoskopiju.
Rendgenski pregled prsnog koša
Ovim pregledom pravovremeno se može otkriti eventualno postojanje tumorskih formi na prsnom košu. Posebno aktivni, ali i pasivni pušači svake dvije do tri godine nakon četrdesetih trebali bi obaviti rendgensko snimanje prsnog koša.
Nakon 50. godine
Svake druge godine nakon navršenih pedeset godina života preporuča se napraviti ehokolordopler karotidnih arterija kako bi se otkrile eventualne alteracije (poput stvaranja ateroskleroznih nakupina sačinjenih od naslaga masnoće i vlaknastog tkiva) karotida, arterija koje dovode krv u mozak. Potrebni su i pregledi srca te pregledi koji omogućuju rano otkrivanje nekih oblika tumora, a trebalo bi načiniti i analizu krvi i mokraće, EKG, pregled trbušne šupljine, mjerenje krvnog tlaka i test na fekalno okultno krvarenje. Uz to, žene trebaju redovito obavljati mamografiju i ići na redovite ginekološke preglede.
Kolonoskopija
Tijekom pregleda liječnik snima unutrašnje strukture debelog crijeva i rektuma, može uzeti male uzorke tkiva ili odstraniti eventualne anomalne formacije (polipe). Kolonoskopija može biti prilično neugodna, dok odstranjivanje polipa ne uzrokuje bol ili neugodu. Pregled traje 15 do 30 minuta, obavlja se ambulantno ili u bolnici, a može se učiniti i pod laganom anestezijom, kada je potpuno bezbolan.
Elektrokardiogram pod opterećenjem
Pregled kojim se utvrđuje je li srce za vrijeme fizičke aktivnosti izloženo prevelikom naporu i postoji li opasnost od infarkta. Rad srca bilježi se dok osoba hoda umjerenim ritmom po pokretnoj traci ili dok vozi sobni bicikl.
Ehokolordopler srca
Tim se pregledom, za razliku od «običnog» ehokardiograma, mogu vizualizirati brzina i smjer kojim teče krv u krvnim žilama, što omogućava otkrivanje eventualnih začepljenja.
Nakon 65. godine
U kasnoj životnoj dobi, odnosno nakon 65. godine života sistematski zdravstveni pregled trebalo bi obavljati barem jednom godišnje. Treba nastaviti obavljati i sve pretrage spomenute u prijašnjoj dobnoj skupini (analiza krvi, elektrokardiogram, analiza stolice..), i to jednom godišnje, te im pridodati još i ginekološki i okulistički pregled, te specijalistički gerijatrijski pregled.
Okulistički pregled
U ovoj dobi okulistički pregled treba obavljati svake godine jer statistike pokazuju da u dobi od 70. godina èak tri od èetiri osobe imaju kataraktu (mrenu), odnosno zamuæenost oène leæe. Radi se o prirodnoj pojavi koja se danas potpuno sigurnim metodama može trajno ukloniti.
Kod ginekologa
Ginekološke preglede u menopauzi i dalje treba obavljati, samo nešto rjeđe. PAPA test bi trebalo napraviti svake 2-3 godine, a UZV svake 2 godine radi kontrole stanja jajnika te kontrole debljine endometrija (sluznice maternice).
Gerijatrijski pregled
Ovaj pregled uključuje neuropsihološku obradu koja služi za procjenu kognitivne razine i sposobnosti pamćenja: promjene u tom području mogle bi biti znak nekih degenerativnih bolesti, poput Alzheimerove bolesti.
Pregledi za njega
No, kao što su za zdravlje žene neophodni redoviti ginekološki pregledi, tako postoje i neke važne pretrage specifične za muški spol, na prvom mjestu androloški pregled. Radi se o pregledu koji obuhvaća pretrage kojima se, između ostalog, drži pod kontrolom zdravlje prostate:
- Urološki pregled, odnosno digitalnorektalni pregled prostate kojim se otkrivaju eventualne sumnjive nakupine.
- Određivanje PSA (specifičan antigen prostate) iz krvi: povećane vrijednosti tog proteina upućuju na moguće dobroćudno ili zloćudno oboljenje prostate, te je stoga potrebno obaviti daljnje dijagnostičke postupke, poput transrektalnog ultrazvuka prostate i, eventualno, biotičke mape prostate.
Više informacija na http://www.veroval.hr/.